Blajburg- križni put Hrvata poslije Blajburga

Postavlja se pitanje mjesta održavanja počasti bajburškim žrtvama križnog puta. Ja bih kao početak križnog puta postavio Blajburg, a zatim Krapinu kao drugo mjesto koje je bilo slobodno, ali kao primamljujuće za sve ljude Hrvate koji nisu htjeli četnike i komuniste. Kao treće mjesto križnog puta označio bih grad Zagreb. U Zagrebu su svi nepoznati bili pozvani da se u roku od par dana tj. od 8., 9, svibnja 1945.g moraju javiti, vlasti, partizanskoj vlasti, radi dobijanja propusnica za kretanje. recimo ulicama grada Zagreba. 4. mjesto križnog puta, Logor u Maksimiru ili logor na današnjem dijelu autobusnog kolodvora svih tih nevinih žrtava hrvatsklog naroda, označio bih kao komunističku mistifikakiju ravnopravnosti naroda u kojima je odlučeno, na nivou komunističkih vlasti (možda Tita), da se oni, Hrvati, progone do uništenja u duljinama te bivše kraljevine Jugoslavije. U uvjetima gdje su narodne, komunističke snage srpskog naroda, provodile politiku klauna TITA, koji, vis, a vis Jovanke, nije bio ništa drugo već srpski klaun velikosrpske politike to se moralo dogoditi. Ja vas čitatelji molim, da predložite na teritoriji države Hrvatske, ostalih 10 pozicija križnog puta hrvatskog naroda za slobodu. Ostavite malo prostora i za križni put zatočenh Hrvata u Srbiji do Makedonije, jer istina o križnom putu Hrvata nebi bez toga bila sadržajna i kompletna.