Položaj naše zemlje, Velebit i ostale planine uz more, osunčana obala, nepristupačne hridi, na koje ljudska noga jedva da je došla ili može stojati, idealna su mjesta za izgradnju solarnih i vjetroelektrana.
Dali u Hrvatskoj Elektroprivredi postoji interes za izgradnju tih objekata. Kad se razmisli i investira, te puste u pogon te elektrane, hoćemo li imati više koristi od njih ili će mo kao zadnja zaostala balkanska zenlja u EU, razmišljati i investirati u elektrane na ugljen.
Ja bih na na primjer, na Vratniku iznad Senja ("senjska bura"), izgradio največu vjetroelektranu na svijetu. Njeni megavati i proizvodnja nikada nebi bili u pitanju. No izgleda da u HEP-u ima toliko "stručnjaka", možda i znanstvenika kojima to ne pada na pamet?
Bez obzira, koliko su danas jeftinije elektrane na ugljen a sutra skuplje, zbog penala o zagađivanju ne Hrvatske, već planeta Zemlje, treba razmišljatii o obvezama naše djece i unuka kojima, svojim momentalnim interesima ostavljamo u amanet, nanosimo štetu u budućnosti.
Do sada sam na TV više puta vidio snimke solarnih elektrana, pretpostavljam u SAD. Oni vam zauzimaju veliku povšinu zemlje, tko zna koliko hektara, za pretpostavljenu proizvodnu energiju, snagu, tih elektrana.
Gledam u svojoj kužini, imam držač ručnog papira izrađen u obliku stožca i razmišljam,dali se te solarne ploče za elektrane, mogu izgraditi na nosaču u obliku stožca koji bi se automatski pomicao, okretao prema suncu radi iskorištavanja maksimalne energije sunca? Tim načinom izgradnje zauzeo bi se, po mom mišljenju manji prostor (hektari) za proizvodnju iste količine energije od sunca.
Mogu li se ti solarni kolektori raditi i na uzvisinama brda i uzvisina planine Velebita tako, da se mogu okretati prema suncu od istoka do zapada u odnosu na položaj sunca. Pametnom u državi Hrvatskoj dosta da bi shvatio. Neznam dali i u HEP-u Hrvatske. Ne tu u Hrvatskoj trebamo ćumur, ugalj na kraju i treset za naše elektrane?
Ja sam za izradu nove dugoročne studije razvoja hrvatske elektroprivrede koja bi sadržavala hitnu 5. godišnju izradu objekata u HEP-u i srednjoročni 10.g. i dugoročni razvoj i perspektivu ulaganja u iskorištavanje i proizvodnju HEP-a iz svih izvora energije.
Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
Nema komentara:
Objavi komentar